Državu čini teritorija u njenim utvrđenim granicama i stanovništvo koje živi unutar tih granica, a iz toga država crpi svoj suverenitet. Drugim riječima, teritorija je zemlja (komad kopna, zraka i vode) i obuhvata privatno vlasništvo ljudi, državnu imovinu i prirodna bogatstava (šume, izvori, pašnjaci), ali većinu teritorija čini zemlja pojedinaca. Bez grunta nema vlasnika, a bez vlasnika nema naroda. Da bi jedan narod bio državotvoran on mora voditi računa o svom privatnom vlasništvu. Ako neka imovina u posjedu pojedinca nije upisana u zemljišne knjige, država ga ne prepoznaje kao vlasnika te imovine. Stoga, bez našeg aktivnog djelovanja u pravnom regulisanju naše imovine, država nema instrumente da tu našu imovinu zaštiti onako kako to od nje očekujemo, niti da ostvari svoj puni suverenitet. Dakle, samo je regulisana imovina i faktički i pravno tvoje vlasništvo, i niko ne može osporiti da ona pripada samo tebi. Ona je ujedno i tvoj doprinos suverenitetu države.

KATASTAR je evidencija koja sadrži podatke o položaju, izgledu i površini katastarskih čestica, i iz koje se vidi ko je korisnik nekretnine na nekoj čestici. Svaka čestica pokriva određenu zemljišnu površinu i objekte izgrađene na toj površini. Izvod iz katastarske evidencije se označava kao „Posjedovni list.“

KOPIJA KATASTARSKOG PLANA (KKP) je skica / prikaz na kojem su katastarske čestice ucrtane po brojevima tako da se, prema situaciji u stvarnom prostoru, jasno vide njihove granice, oblik i položaj te građevinski objekti koji su izgrađeni na njima.

GRUNT predstavlja stvarno stanje vlasništva nad nekretninama. U zemljišnoknjižnim evidencijama se, uz podatke o nekretninama, upisuju stvarna prava nad tim nekretninama (pravo vlasništva, pravo građenja, založno pravo, pravo služnosti). Zemljišno-knjižni (ZK) izvadak ili „vlasnički list“ je, ustvari, PRAVI DOKAZ VLASNIŠTVA nad nekretninom.

HISTORIJAT PARCELE je dokument koji, pored trenutnog stanja nekretnine i upisanih prava, sadrži i sve promjene vezane za tu parcelu u prošlosti, počev od njenog formiranja u evidenciji. Sve evidencije, i katastarske i gruntovne, su JAVNE, i bilo ko može zatražiti i dobiti izvadak iz evidencije za bilo koju parcelu, u bilo čijem vlasništvu / posjedu.

Harmonizacija zemljišnih knjiga predstavlja usklađivanje podataka iz dvaju evidencija o nekretninama - katastarskih i gruntovnih. Vrlo često se ove evidencije ne slažu, pa se recimo dešava da na jednoj parceli vlasnik i posjednik nisu ista osoba, da su površine neke parcele različite u dvjema evidencijama, itd. Postupak harmonizacije zapravo služi da se dvojna evidencija uskladi, jednostavnije rečeno, da na istoj nekretnini i upis u gruntu, ali i u katastru bude isti, odnosno, da nema razlika u podacima.

Vlasništvo nad nekretninom je pravo koje vlasniku daje ovlaštenje da slobodno i po svojoj volji posjeduje tu nekretninu, da je koristi i da s njome u potpunosti raspolaže. Pravo vlasništva nad nekretninom se može steći na više načina: kupovinom, nasljeđivanjem, poklonom, ili odlukom nekog državnog organa kao što je npr. sud. Osoba može biti vlasnik nekretnine u cijelosti (1/1), ili njen suvlasnik. Suvlasništvo nad nekretninom postoji kada dvije ili više osoba imaju pravo vlasništva na istoj nekretnini, svako prema svom udjelu srazmjerno cjelini. Na primjer, suvlasnik ste nekretnine sa udjelom 1/3.